Isplati li se (i zašto) ulagati u wellbeing zaposlenika?

Ivana Štulić, stručnjakinja iz područja pozitivne psihologije, na nedavno održanoj HR Days konferenciji predstavila je ključne čimbenike uspjeha i isplativosti wellbeing strategija.

Dobrobit, odnosno njegov mnogostruko rašireniji engleski dvojnik wellbeing zaposlenika je dolaskom pandemije (konačno) dobio zasluženu pažnju. Unatoč tome što su se u proaktivnijim i dalekovidnijim tvrtkama ovim pitanjem krenuli baviti i prije no što je pandemija pokucala na vrata, dugo vremena se radilo o pomalo zapostavljenom aspektu poslovanja. Danas, s druge strane, gotovo da ne možemo pronaći ozbiljnijeg poslodavca, a posebice HR-ovca koji nije svjestan važnosti poduzimanja određenih koraka vezanih uz wellbeing radnika.

Međutim, što poduzeti i isplati li se doista ulagati u wellbeing?

Najjednostavniji odgovori bi bio – da, itekako se isplati, ali je pritom od presudne važnosti znati u što ćemo investirati naš novac, vrijeme i resurse, poručila je na HR Days konferenciji Ivana Štulić, konzultantica, trainer i stručnjakinja iz područja pozitivne psihologije. 

„Wellbeing predstavlja kombinaciju različitih faktora i inicijativa. U njega ubrajamo treninge i edukacije, rad na povećanju plaća i unaprjeđenja uvjeta rada, ravnotežu privatnog i poslovnog dijela života, psihološku podršku, redovite medicinske preglede i općenitu brigu o zdravlju zaposlenika…“, navodi Ivana i dodaje kako se sve navedene aktivnosti ne moraju nužno nazivati riječju wellbeing, već je ključno prepoznati što je našim zaposlenicima važno kako bi oni bili zadovoljni s onim što činite za njih.

Među ‘faktorima uspjeha’ u našem pokušaju da unaprijedimo opći wellbeing radnika, Ivana ističe više čimbenika.

„Iznimno je važno oformiti interdisciplinarni tim koji će se baviti ovim pitanjem, razviti dugoročnu strategiju razvoja wellbeinga, odrediti preciznu metodologiju kojom ćemo pratiti uspješnost i rezultate naših napora, pronaći ‘wellbeing ambasadore’ koji će iskreno i autentično promicati našu viziju, redovito i transparentno komunicirati te na kraju, ali nikako ne i najmanje važno, moramo imati lidera koji će sve to znalački voditi“, pojašnjava.

Prema brojnim istraživanjima, jedna od ključnih stvari koje kronično nedostaju ili nisu dovoljno prisutne u našim radnim okolinama su pohvale, ističe Ivana.

„Radite na pohvalama… Nevjerojatno je kako i dalje postoji niz organizacija koje nisu razvile kulturu prepoznavanja i isticanja kvalitetnog rada, a to ima veliki utjecaj na zadovoljstvo zaposlenika. Naime, radnici čiji trud se ne prepoznaje i ne pohvaljuje su triput skloniji napuštanju tvrtke u narednih godinu dana od onih koji čija postignuća bivaju prepoznata“, upozorava Ivana.