U Rovinju je održana 12. HR Days konferencija, najznačajniji i najdugovječniji susret regionalne HR zajednice.
Inspirativna predavanja stručnjaka svjetskog glasa, okrugli stolovi o aktualnim temama s tržišta rada, rekordan broj praktičnih radionica i nezaboravni tulum obilježili su ovogodišnje, a ukupno 12. izdanje HR Days konferencije održane u Rovinju.
Najveći regionalni susret HR zajednice, u organizaciji Alma Career grupacije koja upravlja portalom MojPosao, okupio je više od 600 HR profesionalaca, preobrazivši Rovinj u prijestolnicu HR svijeta.
Na ovogodišnjoj konferenciji fokus je stavljen na najnovije trendove u zapošljavanju i teme kao što su upravljanje low performerima, zadržavanje zaposlenika i uloga middle managera u navedenom procesu, primjena umjetne inteligencije u HR-u, jednake plaće za jednak rad, metode otpornosti, i još mnoge druge.
Posebna pažnja posvećena je i gorućim temama domaćeg tržišta rada kao što su inkluzija stranih radnika te pitanje povratka radnika u urede nakon nekoliko godina rada od kuće, odnosno tzv. hibridnog rada.
Strani radnici – prilika ili prijetnja?
Prema posljednjim neslužbenim procjenama, Hrvatskoj nedostaje čak 200.000 radnika. Krije li se rješenje u uvozu stranih radnika te koliko nam oni zapravo pomažu, odnosno odmažu i ugrožavaju li naše tržište rada?
O tim, ali i brojnim drugim pitanjima raspravljali smo na panelu ‘Cultural fusion na tržištu rada – kako gradimo mostove inkluzije prema stranim radnicima’, u društvu Ivana Vidiša, državnog tajnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, dr.sc. Maje Parmač Kovačić, izvanredne profesorice na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Nine Stepčić, HR Business partner za operacije British American Tobacca.
Na samom početku, Dr. Parmač Kovačić upoznala nas je s podacima posljednjeg istraživanja koje nam je otkrilo što Hrvati misle o stranim radnicima.
Većina ispitanika slaže se kako bi za lakšu komunikaciju i snalaženje strani radnici trebali naučiti hrvatski jezik. Osim toga, slažu se da bi se strani radnici trebali prilagoditi našim običajima i načinu života te da bi se zbog bolje integracije trebali više družiti s domicilnim stanovništvom. S druge pak strane, 15 do 20% domaćih radnika ne bi htjeli biti ‘baš ti’ koji će stranim radnicima pomoći u prilagodbi. Čak 50% domaćih radnika smatra da stranci narušavaju našu kulturu te se u njihovom društvu ne osjećaju sigurno. Što se tiče zapošljavanja, 35% ispitanika ističe kako će nam strani radnici ukrasti posao, a samo 11% smatra da bi trebali uvesti još stranih radnika.
„Svi mi želimo da se strani radnici uklope u naše društvo, da prigrle našu kulturu i poštuju naš način života, ali kada malo dublje uđemo u tu tematiku vidimo kako je tek nekolicina nas voljna sudjelovati u tom procesu“, naglasila je Parmač Kovačić.
Bez sporazumijevanja nema niti odnosa, poručio je državni tajnik Ivan Vidiš.
„Svakako je važno da znaju jezik. Upravo iz tog razloga poslodavci kroz sustav vaučera mogu osigurati edukaciju, odnosno tečaj učenja hrvatskog jezika za strane radnike. Izmjenama i dopunama Zakona o strancima produžit ćemo trajanje radne dozvole s jedne na tri godine, omogućiti stranim radnicima jednostavniju promjenu posla, a još strože ćemo kontrolirati i kažnjavati poslodavce koji iskorištavaju strane radnike. Radi se o malom broju tvrtki koje tako posluju i njih ćemo rigorozno kažnjavati“, napominje.
Tvrtka British American Tobacco već dugi niz godina zapošljava radnike iz trećih zemalja, ističe Nina Stepčić. „Neophodan je kvalitetan onboarding program, otvorena i transparentna komunikacija te jednak odnos prema svim radnicima. Prije njihovog dolaska u Hrvatsku, strane radnike detaljno i jasno informiramo o tome u kakvo okruženje i kulturu dolaze kako bi vrijeme njihove prilagodbe bilo što kraće. Jako brzo se snađu i nakon svega nekoliko tjedana postanu gotovo potpuno samostalni. Kako u samim radnim okolinama tako i izvan poslovnog okruženja“, poručila je Stepčić.
Fleksibilnost je ključna, a ne mjesto rada
Drugog dana konferencije, na panelu „To return or not to return“ pažnju smo usmjerili na prednosti i nedostatke povratka radnika u urede. Na panelu su sudjelovali Tome Barić, Direktor ljudskih resursa tvrtke INA d.d., Antun Macan, HR menadžer digitalne agencije IBM iX Croatia, Hrvoje Bulić, direktor ljudskih potencijala tvrtke Kaufland Hrvatska, Danijel Lastrić, Head of Group HRM M SAN Grupacije i Bruna Kostelac Košir, Chief People Officer Mplus Grupe.
Pitanje rada iz u ureda, odnosno od kuće ponajprije je pitanje konteksta, poručio je Hrvoje Bulić iz Kauflanda. „Jednostavno, zbog zahtjeva posla, dio ljudi nije i neće biti u mogućnosti raditi svoj posao iz udobnosti vlastitog doma. Primjerice, radnici u trgovinama, odnosno poslovnicama koji su svakodnevno u kontaktu s kupcima. Svaka kompanija ima neka svoja pravila i ‘zakone’, a vi ulaskom u tu kompaniju ta pravila prihvaćate. Naravno, ako u određenim segmentima poslovanja postoji mogućnost rada na daljinu tu opciju bi, barem povremeno, trebalo omogućiti radnicima koji to žele.“
Bruna Kostelac Košir smatra da se, na kraju dana, naš rad svodi na to ostvarujemo li zacrtane rezultate. „Mislim da je to ono što je važno i što bi trebalo biti važno. Ako ste vi nekome dali zadatak i on ga je odradio, nije toliko važno gdje ga je odradio. Nevažno je u kojem ste okruženju ako ste ostvarili onaj cilj koji vam je zadan“, pojašnjava.
Prema Tomi Bariću iz INE, radnici najviše cijene slobodu. „Ja sam osoba koja voli biti s ljudima i uvijek učim od njih, zato volim ići u ured. Ali smatram da je ta mogućnost ostanka kod kuće, odnosno hibridni model rada odlična stvar jer ako dajete ljudima slobodu izbora to je upravo ono što traže i što će u konačnici cijeniti“, smatra Barić.
Danijel Lastrić iz MSAN Grupacije smatra da se današnji poslodavci pomalo i boje mladih zaposlenika koji puno toga zahtijevaju. Rad na daljinu samo je jedna od stvari na popisu. „Mlađe generacije postavljaju pitanja i ne odustaju dok ne dobiju odgovore. Većina čelnih ljudi u kompanijama nije na to naviknula i teško im je to shvatiti.“
Jedna od stvari koja bi se uskoro također mogla naći na ‘stolu’ prilikom pregovora radnika i poslodavaca jest četverodnevni radni tjedan. „To je nešto što apsolutno pozdravljam, vjerujem kako bi skraćivanje radnog tjedna omogućilo još bolju ravnotežu privatnog i poslovnog dijela života, ali puno je tu faktora i procesa koje je ranije potrebno uskladiti“, smatra Antun Macan iz IBM iX-a.
Time smo zaključili dvanaesto izdanje HR Days konferencije. Sljedeći susret, zakazujemo za točno godinu dana!
