O liderima, transformaciji, izazovima i stvaranju organizacije koja neće gušiti nego poticati ideje zaposlenika.
Bez obzira što vam govorili, a mnogi će vam to reći u nastojanju održavanja ozračja u kojem je ‘ne talasaj’ općeprihvaćeno i poželjno stanje uma, morate znati jednu stvar – ljudi mogu podnijeti promjenu. Čak štoviše, promjena je nešto što trebamo prihvatiti otvorenih ruku jer, osim što je neizbježna i stalna, ona je i preduvjet napretka i ostvarenja uspjeha.
Poruka je to koju je svojim predavanjem ‘Punks in Suits – Busting the Myths of Leadership’, održanom prvog dana 8. HR Days konferencije, publici uputila Blaire Palmer, svjetski autoritet u području promjena leadershipa i načina rada.
Uporište za tvrdnju o ljudskoj spremnosti na promjenu Blaire potkrepljuje vlastitim primjerom.
Naime, prije no što je napravila ogroman zaokret u karijeri postavši ‘digitalni nomad’, Blaire je radila u branši koju opisuje kao svoju prvu ljubav – u novinarstvu. Dugi niz godina provela je radeći na BBC-u, kao producentica jedne od vodećih radijskih emisija. Iskreno je uživala u svom poslu sve do trenutka kada je, doživjevši neugodno iskustvo sa svojim šefom, shvatila da je njena prva ljubav nepovratno izgubljena.
“Nakon početnog jadikovanja, odlučila sam neke stvari promijeniti . Započela sam sasvim novu karijeru s jednim ciljem – osvijestiti ljude da je drugačije vodstvo moguće!”, ispričala je Debra i naglasila kako uspješni lideri vrlo dobro znaju da ”kvalitetno vodstvo ide ‘ruku pod ruku’ s promjenama”.
Kako tumači, kad je riječ o vodstvu, postoje jasne razlike između lidera i menadžera.
„Menadžeri su ljudi koji rade s onim što im date i izvlače najbolje iz onog što imaju. Oni su važni jer ‘odrađuju posao’. Međutim, lideri su nešto potpuno drugačije. Lideri, sagledavši ono što imaju, zamišljaju ono što bi moglo biti. Oni ‘razvaljuju’ status quo i provode promjene – čak i one teške – kako bi ostvarili zamišljene ciljeve i stvorili novu vrijednost“, objašnjava Blaire.
Međutim, velike promjene uvijek su povezane s osjećajem neugode i patnjom, ističe Blaire, zbog čega većina ljudi radije odabire ostanak u poznatoj, i sigurnijoj, zoni komfora.
Upravo tu na scenu stupaju pravi, istinski lideri koji otvorenim i kreativnim pristupom svoje zaposlenike mogu uvjeriti kako je određena promjena ne samo potrebna, već i korisna za svakog od njih.
Razmišljajući o budućnosti tržišta rada, koja nam je uslijed krize došla nešto ranije nego što smo se nadali, Blaire navodi 4 teme ili predviđanja, kako ih naziva, o kojima današnji HR-ovci moraju voditi računa:
1. Rad od kuće
Sve do ožujka ili travnja, odnosno trenutka kada je nastupio lockdown, rad iz udobnosti vlastitog doma bio je povlastica koju su samo rijetki imali, a danas je to postala sasvim uobičajena stvar.
“Za neke je on u potpunosti opravdao očekivanja, za druge je rad od doma predstavljao jedno sasvim neočekivano iskustvo. Bilo kako bilo, rad od kuće je stigao i ne planira otići nigdje”, kaže Blaire.
2. Online okruženje
Nekoć smo svakih dvadesetak godina pričali o promjeni generacija, a danas je period dolaska neke sasvim nove generacije radnika na tržište rada, sveden na nekoliko godina. Kad je riječ o I generaciji, odnosno osobama koje su rođene između 1995. i 2012. godine, oni polako osvajaju tržište rada, a njihovi životi su isprepleteni s korištenjem interneta. Odnosno, priča Blaire, “oni su kao stvoreni za rad u ovim novim okolnostima video sastanaka, online konferencija, e-učenje i slično”.
Preostale generacije radnika, naročito one nešto starije, moraju se priviknuti na rad u virtualnom okruženju, a pristup HR stručnjaka u upravljanju radnicima u ovim okolnostima mora biti usmjeren na “prepuštanje kontrole zaposlenicima i odustajanje od učestalog i tvrdoglavog monitoringa”, savjetuje.
3. Inovacije, inovacije, inovacije
Za vrijeme lockdowna BBC je u svega nekoliko dana uspostavio online nastavu (slično kao i HTV) dokazavši da je i takav oblik obrazovanja itekako moguć. Ne samo to, velik dio poslovnih procesa je u kratkom periodu prebačen u virtualno okruženje, a takvo što nismo moglo niti zamisliti prije dolaska Covid-a 19. Živimo u vremenu koje potiče i nagrađuje one inovativne među nama.
“Ono što nikako ne smijemo dopustiti jest povratak na staro kada se situacija normalizira. Moramo zadržati i poticati inovativnost u našim redovima i nakon što sve ovo prođe”, poručuje Blaire.
4. Posao postaje sve ‘osobniji’
Posljednjih godina sve veći broj poslova, naročito onih jednostavnijih koje je moguće automatizirati, iz naših ruku preuzimaju roboti, čineći nas suvišnima. Međutim, ova kriza je pokazala u čemu i dalje leži ‘naša’ prednost na tržištu rada.
“Ljudske osobine kao što su emocionalna inteligencija, empatija i originalnost su ono što će nas održati nezamjenjivima. Stoga, lideri, potičite autentičnu ljudsku povezanost među vašim zaposlenicima, čak i u trenucima kada niste zajedno u uredu”, zaključuje Blaire.
